Iz izveštaja o radu Prvog osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu za 2015.godinu, proizilazi da ukupan broj prijava koje su zavedene u tužilačkim upisnicima, a koje nisu završene zaključno sa 31.12.2015.godine iznosi 37.413, od toga u periodu od 01.01.2015.godine do 31.12.2015.godine podneto je 16.063 prijava, a iz perioda pre 01.01.2015. godine preneto je na postupanje u 2015. godinu 21.350 prijava. U tih 37.413 predmeta, u 97% donete su tužilačke odluke, a oko 14.000 predmeta meritorno je rešeno i arhivirano.
Prvi osnovni sud u Beogradu je za označeni period doneo presude protiv 3.589 lica. Zaključno sa 31.12.2015.godine u Prvom osnovnom sudu u Beogradu je trenutno ne rešenih oko 2.000 predmeta po optužnim aktima Prvog osnovnog javnog tužilaštva, od kog broja se vodi postupak za svega 15 predmeta starijih od 10 godina i za oko 200 predmeta koji su stariji od 5 godina.
Što se tiče strukture sudskih odluka od ukupnog broja sudskih presuda Prvi osnovni sud u Beogradu je doneo osuđujuće prema 3.296 (u procentima 91,8%), oslobađajuće prema 190 lica (u procentima 5,3%) i odbijajuće prema 103 lica (u procentima 2,9%). Visok procenat osuđujućih presuda u odnosu na ranije godne, ukazuje na osnovanost optužnih akata i njihovu utemeljenost na pravilnoj proceni osnovane sumnje, zakonitim i pouzdanim dokazima koji su prikupljeni tokom krivičnog postupka, kao i pravilnom pravnom kvalifikacijom činjeničnog stanja.
Na terenu kaznene politike u toku 2015. godine po podnetim optužnim aktima Prvog osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, Prvi osnovni sud u Beogradu je doneo osuđujuće presude, a u kojima su zastupljene krivične sankcije i to:
-kazna zatvora – 30,34%
-novčana kazna – 4,60%
-rad u javnom interesu – 0,76%
-uslovna osuda – 64,30%
Institut sporazuma o priznanju krivičnog dela koji je u krivično pravnom sistemu Republike Srbije uveden izmenama Zakonika o krivičnom postupku 03.09.2009. godine Prvo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu počelo je da primenjuje od druge polovine 2010. godine. Tokom 2015. godine u SK upisnik Prvog osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu zavedeno je 695 predmeta radi zaključenja sporazuma, dok je u toku 2014. godine Prvo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu primenilo institut sporazuma o priznanju krivičnog dela u svega 244 predmeta.
Intencija zakonodavca za iznalaženja načina za efikasno okončanje krivičnog postupka u velikoj meri ostvaruje se kroz procesni institut odloženog krivičnog gonjenja koji predstavlja odstupanje od načela legaliteta krivičnog gonjenja tzv.oportunitet. U periodu od 01.01.2015. godine do 31.12.2015. godine iz KT upisnika u KEO je prevedeno 2.589 predmeta, a radi odlaganja krivičnog gonjenja.
Odredbom člana 283. ZKP propisan postupak odlaganja krivičnog gonjenja ukoliko osumnjičeni prihvati jednu ili više od sledećih obaveza: otkloni štetnu posledicu nastalu izvršenjem krivičnog dela ili nadoknadi pričinjenu štetu, na račun propisan za uplatu javnih prihoda uplati određeni novčani iznos koji se koristi za humanitarne ili druge javne svrhe, obavi određen društveno koristan i humanitarni rad, ispuni dospele obaveze izdržavanja, podvrgne se odvikavanju od alkohola i opojnih droga, podvrgne se psiho socijalnom tretmanu radi otklanjanja uzroka nasilničkog ponašanja, izvrši obavezu ustanovljenu pravnosnažnom odlukom suda odnosno poštuje ograničenje utvrđeno pravosnažnom sudskom odlukom. U naredbi za odlaganje krivičnog gonjenja javni tužilac određuje rok u kome je osumnjičeni dužan da izvrši preuzete obaveze a koji ne može biti duži od godinu dana, te ukoliko osumnjičeni u roku izvrši obavezu naloženu naredbom o odlaganju krivičnog gonjenja javni tužilac rešenjem odbacuje krivičnu prijavu.
Protokolom o saradnji zaključenim između Prvog osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu i Grada Beograda, postignut je dogovor da se osumnjičenima u slučaju odlaganja krivičnog gonjenja nalaže uplata određenog novčanog iznosa u korist humanitarne organizacije, fonda ili javne ustanove koja se vrši na račun propisan za uplatu javnih prihoda za primaoca Republiku Srbiju, dok je 10.01.2014. godine zaključen Aneks 2, Protokol o saradnji sa Gradom Beograd, Sekretarijatom za zdravstvo kojim je predviđeno da se osumnjičenima nalaže da ta finansijska sredstva uplaćuju na račun Grada Beograda, Sekretarijatu za zdravstvo. Takođe, Prvo osnovno javno tužilaštvo je nalagalo da se sredstva uplaćuju Vladi Republike Srbije na ime pomoći poplavama ugroženim područjima, a nakon toga na posebno otvoren račun Vlade Republike Srbije odnosno Ministarstva pravde. U periodu od 01.01.2015. godine do 31.12.2015. godine po osnovu odlaganja krivičnog gonjenja uplatom iznosa u humanitarne svrhe je ukupno uplaćeno 69.634.167,00 dinara.
Ranije zaključen Protokol o saradnji Prvog osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu sa Specijalnom bolnicom za bolesti zavisnosti iz Beograda, „Teodora Drajzera“, Institutom za metalno zdravlje ul. Palmotićeva, JKP „Zelenilo Beograd“ primenjivani su tokom 2015. godine prilikom odlaganja krivičnog gonjenja kada su osumnjičenima nalagane mere obavljanje određenog društvenog korisnog ili humanitarnog rada, odvikavanja od alkohola ili opojnih droga, psiho socijalnom tretmanu radi otklanjanja uzoraka nasilničkog ponašanje gde su ustanove ovo tužilaštvo obaveštavali o početku toku i završetku postupka ispunjenje naloženih mera.
Organizaciono Prvo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu sa Javnim tužiocem na čelu i dva prva zamenika javnog tužioca, do 2015.godine bilo je sastavljeno od dva odeljenja i to krivičnog i odeljenja privrednih prestupa na čijem su čelu rukovodioci koji su takođe zaduženi za pravilno funkcionisanje i kontrolu konkretnog rada zaposlenih.
Napominjemo da je Prvo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu tokom 2015. godine, pored odeljenja za privredne prestupe u okviru krivičnog odeljenja formiralo istražno odeljenje (Istražni centar), odeljenje za borbu protiv nasilja u porodici, kao i odeljenje za krivična dela sa koruptivnim elementom, a to je usledilo kao odgovor na sve veći porast stope kriminala u pojedinim oblastima čije je funkcionisanje, zaštita i prevencija od vitalnog značaja za društvo. Svako od ova dva pomenuta odeljenja ima svog koordinatora koji je zadužen za njegovo pravnilno funkcionisanje i koji se kao i ostali rukovodioci takođe neposredno staraju o primeni svih stavova i mišljenja, koje tužilaštvo zauzima na kolegijumima.
U istražnom odeljenju trenutno radi 9 sudijskih pomoćnika a koji su shodno sporazumu o privremenom premeštaju između Prvog osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu i Prvog osnovnog suda u Beogradu, raspoređeni na radna mesta tužilačkih pomoćnika koji u skladu sa ZKP-om sprovode određene dokazne radnje, te isti doprinose bržem i efikasnijem tužilačkom postupanju. U radu tog odeljenja se nalazi između 3.500 i 4.500 predmeta, u kojima se isključivo sprovodi istražni postupak i preduzimaju određene istražne radnje, nakon čega se predmeti dostavljaju zamenicima i tužilačkim pomoćnicima na dalji postupak i odluku.
U odeljenju za krivična dela sa koruptivnim elementom prilikom samog formiranja ovog odeljenja postupalo je 4 zamenika da bi se zbog povećanog obima posla taj broj povećao na 6 zamenika javnog tužioca. Svrha formiranja ovakvog odeljenja je specijalizacija koja ima za cilj koncetrisanje određenog broja zamenika koji će raditi isključivo na obradi predmeta formirani za taksativno određena krivična dela, čime se značajno utiče na efikasnot i brzo reagovanje u predmetima u kojima je to od presudnog značaja, a tome posebno doprinose česti sastanci sa predstavnicima policije, poreske uprave odnosno poreske policije i drugih državnih organa, čijim postupanjem rad tužilaštva je nužno uslovljen.
Uz saglasnost Repbuličkog javnog tužilaštva Prvo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu je 01.06.2016. godine oformilo je posebno odeljenje za borbu protiv nasilja u porodici. Prilikom samog formiranja ovog odeljenja u istom je postupalo 3 zamenika, da bi se zbog povećanog obima posla, taj broj povećao takođe na 6 zamenika javnog tužioca. Svrha formiranja ovog odeljenja jeste specijalizacija radi postupanja u posebno osetljivim predmetima povodom krivičnih dela protiv polne slobode i krivičnih dela protiv braka i porodice, čime se značajno utiče na efikasnost u navedenim predmetima. Zbog specifične materije i osetljivim krivičnim delima, u rad su uključeni Gradski centri za socijalni rad, Savetovališta protiv nasilja u porodici i Ministarstvo unutrašnjih poslova, te je ovakvo postupanje i koordinirano delovanje imalo za rezultat izricanje hitnih mera zaštite od nasilja, a prilikom predlaganja krivične sankcije tužilaštvo je predlagalo i meru bezbednosti zabrane približavanja i komunikacije sa oštećenim. Takođe je važno napomenuti da je jedan od glavinh ciljeva ovog odeljenja ali i izazov za tužilaštvo, da se umreže svi državni organi, odnosno da je dovoljno da oštećeni prijavi nasilje bilo kojoj instituciji i to tužilaštvu, polciji, centru za socijalni rad, savetovalištu protiv nasilja u porodici, a koji potom aktiviraju sve ostale organe i postupaju hitno.
Radom sva tri odeljenja postignut je visok nivo efikasnosti i ažurnosti Prvog osnovnog javnog tužilaštva u postupanju i preduzimanju procesnih radnji.